KNJIZNICA OS POREC

Citaj i uci! Znanje je tvoja vrijednost koju ti nitko ne moze uzeti.
(Ucenica)

                    

    

31. svibnja 2006.

ŠKOLSKA KNJIŽNICA

 

INFORMACIJSKA PISMENOST I POTICANJE ČITANJA

 

 

UVOD

 

Suvremena je školska knjižnica informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte  kvalitetne škole koja radi po Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Ona je, kao izvor informacija i znanja, prije svega namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovne nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Nositelj djelatnosti školske knjižnice je školski knjižničar od kojeg se očekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te posjedovanje informacijskih vještina i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija.

               

Školske knjižnice, time što pružaju temelje za učenje i samostalno istraživanje, uvažavaju učenika onakvog kakav on jeste i utječu na njega kakav će biti i kako će djelovati na svoje socijalno okruženje u daljnjem životu glede cjeloživotnog učenja i svoga odnosa prema znanju.

 

Zadaća suvremene školske knjižnice prema HNOS-u je potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim nastavnim planom i programom škole. Na prvom mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji će učenike potaknuti na različite ideje u procesu iskustvenog učejna i omogućiti im stjecanje stvaralačkog iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. Ovo su i preduvjeti za uspješna postignuća u učenju i razumijevanju, poticanju mašte i uživanju u čitanju, promicanju načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama polazišta za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. Radi postizanja zacrtanih ciljeva nužna je suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima.

 

Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća neposrednu odgojnu-obrazovnu djelatnost, stručnu-knjižničnu te kulturnu i javnu djelatnost.

 

U današnjem je društvu informacijska pismenost jedna od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja, vec i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u edukaciji ovog oblika pismenosti školska knjižnica treba imati važnu ulogu jer poučava učenike samostalnom projektno – istraživačkom radu, potice ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija.

 

Školska knjižnica je mjesto gdje se učenik uvodi u svijet knjige i čitanja. Čitanjem on otkriva raznoliki svijet literature. Pri tome tehnike čtanja i razumijevanje pročitanog  postaju bitan preduvjet uspješnosti procesa cjelokupnog školskog učenja. Zadaća je školskog knjižničara stvoriti od učenika pravog čitatelja koji će s oduševljenjem i radošću osjetiti književno djelo.

 

Samostalnost u uporabi različitih izvora informacija i znanja jest snalaženje u svim knjižnicama, služenje njihovom građom, poznavanje klasifikacijskih načela, uporaba raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenog i svrsishodnog cjeloživotnog učenja te napredovanja u struci, a ni kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.

 

Timskim radom školskog knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja, iz podrućja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarenju, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika.

Program rada školske knjižnice može biti namijenjen učenicima, učiteljima, roditeljima ili svim korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadacama i ciljevima.

Aktivnosti školske knjižnice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedeće:

 

Ř      sudjelovanje u zajedničkom planiranju tema

Ř      realizaciju nastavnog sata sa zadanom temom

Ř      izradu referata ili uradaka na zadanu temu

Ř      provođenje projekata

Ř      uvodne satove iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina

Ř      organiziranje predavanja i  radionica za učenike, učitelje ili roditelje…

Ř      satovi sinteze iz pojedinih cjelina i prezentacija projekata

 

Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u razlicitim oblicima:

 

Ř      radionica za interesnu skupinu učenika

Ř      radionica za učenike pojedinih razrednih odjela

Ř      radionica za učenike s posebnim potrebama

Ř      nastavni dan u školskoj knjižnici

Ř      književni susret - predstavljanje knjiga

Ř      izrada biltena, preporučenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora

Ř      izložbe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih materijala, AV građe, učeničkih radova…)

Ř      organiziranje susreta s osobama koje izlažu određenu temu

Ř      organiziranje čitateljskih klubova

Ř      pokretanje projekata koji timski okupljaju učenike i učitelje

Ř      obilježavanja obljetnica pisaca, bivših poznatih učenika škole…

 

Nezaobilazna je uloga školske knjižnice u promicanju prava djeteta koja proizlaze iz temeljnog prava svakog čovjeka da se optimalno razvije na osnovu svojih sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala.

Takav učenik moći će doseći optimalni i željeni stupanj obrazovanja, doprinijeti svojoj socijalnoj sredini, aktivno se uključiti u cijelo društvo, znati se oduprijeti životnim nedaćama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i stilove življenja i sa znatiželjom uvijek usvajati nova znanja potrebna za prilagođivanje svim životnim situacijama.

 

Osnovna je zadaća suvremene škole zajedno sa školskom knjižnicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjižnične građe, razvijati čitalačke vještine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vještine koje su preduvjet za učinkovito pretraživanje informacija. Isticanjem osnovne zadaće školske knjižnice učenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske škole.

Navedeni čimbenici omogućit će učenicima da postanu svjesni svojih informacijskih i čitalačkih potreba koje ce im pomoći u aktivnom uključivanju u društvo znanja.

 

 

 

Opći ciljevi  programa:

 

o       učenici se privikavaju na knjižnični prostor i ozračje knjižnicne okoline

o       zauzimaju pozitivan stav prema knjizi, knjižnici i njezinoj sveukupnoj građi

o       razvijaju različite sposobnosti (komunikacijske, informacijske, istraživačke…)

o       uporabom izvora znanja i informacija u školskoj knjižnici učenici spoznaju probleme i uče se učinkovitim strategijama za njihovo rješavanje

o       posebna se pozornost posvećuje odgoju aktivnog čitatelja, motivaciji za izvanškolsko čitanje i estetskom doživljavanju te slobodnom pristupu  informacijama

 

 

Posebni ciljevi programa:

 

  • učenici upoznaju sve izvore informacija te nauče  koristiti usluge školske i drugih knjižnica
  • učenike se upućuje na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih, umjetničkih, tehničkih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika, crtež, mapa, tonski i videozapis)
  • učenici upoznaju primarne i sekundarne izvore informacija za potrebe cjeloživotnog učenja
  • učenici usvajaju pojmove  citat, citiranje, referenca, bilješka i sažetak za potrebe problemsko-istraživačkog i projektnog rada
  • učenici prepoznaju  bibliografske podatke o knjižnoj građi

 

 

 

Područje rada: 1. – 4. razred

 

Od 1. do 4. razreda osnovne škole razvijaju se vještine pisanja i čitanja. Prioritet aktivnostima u radu s učenicima u i sa školskom knjižnicom daje se poticanju čitanja kao jezičnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem čitalacke pismenosti potiče se govorno i pisano izražavanje učenika, daju im se nova znanja, obogaćuje se rječnik, pomaže im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etičkih normi, što su preduvjeti za uspješno učenje svih predmeta.

 

 

 

 

 

 

 

1. razred

 

Tema: Knjižnica – mjesto poticanja čitalacke i informacijske pismenosti

 

Ključni pojmovi: školska knjižnica, školski knjižničar, slikovnica, knjiga.

Obrazovna postignuća: upoznati knjižnični prostor i školskoga knjižničara, izvore znanja i čemu oni služe; naučiti posuđivati, čuvati i vraćati knjige na vrijeme; razvijati sposobnost promatranja, zapažanja i slobodnog iznošenja vlastitog mišljenja; razlikovati knjižnicu od knjižare.

 

 

2. razred

 

1. Tema : Dječji časopisi

 

Kljucni pojmovi : poučno-zabavni list, mjesečnik, naslovnica, rubrika.

Obrazovna postignuca : prepoznati i imenovati dječje časopise; razlikovati dječji tisak od dnevnog tiska i časopisa; prepoznati rubriku i odrediti poučava li nas ili zabavlja; razlikovati časopise prema vremenu izlaženja; čitati  dječje časopise.

 

2. Tema : Jednostavni književni oblici 

 

Ključni pojmovi :  kratka priča, bajka

Obrazovna postignuca: ponoviti naučena znanja o knjižnici iz prvog razreda te naučiti samostalno se orijentirati u knjižnici i pronaći željenu knjigu; naučiti kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjižni blok); osnovna komunikacija s književnoumjetničkim tekstovima na razini prepoznavanja; doživjeti knjigu kao motivacijsko sredstvo za različite aktivnosti pričanjem priča i bajki u knjižnici; naucčti aktivno slušati; usvojiti nove riječi te tako bogatiti rječnik.

 

 

 

3. razred

 

1. Tema:  Put od autora do čitatelja

 

Ključni pojmovi: knjiga, autor, ilustrator, prevoditelj.                   

Obrazovna postignuća: imenovati osobe koje su važne za nastanak knjige; prepoznati dijelove knjige ( naslovna stranica, sadržaj, bilješka o piscu, izdanje, nakladnik); znati pronaći podatke u knjizi; samostalno čitati književnoumjetničke tekstove.

 

2. Tema: Mjesna (gradska/narodna) knjižnica

Ključni pojmovi: mjesna knjižnica

Obrazovna postignuca: posjetom knjižnici izvan škole razlikovati odjele mjesne knjižnice;  poznavati aktivnosti knjižnice s ciljem poticanja čitanja i uporabe knjižnice u učenju i kreativnom korištenju slobodnog vremena.

 

 

 

4. razred

 

1. Tema: Referentna zbirka - priručnici

Ključni pojmovi: enciklopedija, leksikon, rječnik, pravopis, atlas.

Obrazovna postignuća: poznavati referentnu zbirku i načine njezine uporabe u svrhu proširivanja znanja; prepoznati referentnu zbirku na različitim medijima; znati pronaći, izabrati te primijeniti informaciju.

 

 

2. Tema: Književno-komunikacijsko-informacijska kultura

 

Ključni pojmovi: književnoumjetnička djela, znanstveno-popularna i stručna literatura, čitalačka kultura.

Obrazovna postignuća: razlikovati književni tekst od znanstveno-popularnog i stručnog; osjećati ljepotu književne riječi i spoznati njezinu vrijednost u životu čovjeka; služiti se znanstveno-popularnim tekstom.

 

 

 

Područje rada: 5. – 8. razred

 

Već od  4. razreda školska knjižnica uvodi učenike u svijet informacija poučavajuci ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. U procesu poučavanja važno je  razvijati sposobnosti procjene vrijednosti kvalitete svake informacije. U središtu pozornosti su, dakle,  informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vještina potrebnih za cjeloživotno učenje.

 

 

 

5 . razred

 

1. Tema : Časopisi – izvori novih informacija

                 

Ključni pojmovi :  znanost, struka, sažetak.

Obrazovna postignuća: uočiti područja ljudskoga znanja; prepoznati i imenovati  znanosti, zapaziti njihovo grananje; čitati tekst iz časopisa s razumijevanjem i znati ga prepričati.

 

2. Tema: Organizacija i poslovanje školske knjižnice

 

Ključni pojmovi: signatura, autorski i naslovni katalog.

Obrazovna postignuća: učenik zna pronaći knjigu na polici uz pomoć signature; zna objasniti kataložni opis i pronaći knjigu u knjižnici  uz pomoć knjižničnoga kataloga; za svoj upit zna se obratiti i gradskoj/narodnoj knjižnici.

 

 

              

6. razred

 

1. Tema: Samostalno pronalaženje informacija

 

Ključni pojmovi: uvod u UDK , popularno-znanstvena i strucna literatura.

Obrazovna postignuća: razumjeti sustav  Univerzalne decimalne  klasifikacije kojom se klasificiraju  znanstveno-popularna i stručna djela i prema njoj znati pronaći knjigu u bilo kojoj knjižnici; služiti se katalozima i bibliografijama pri pronalaženju informacija za potrebe problemsko-istraživačke i projektne nastave.

 

2. Tema: Predmetnica – put do informacije

 

Ključni pojmovi: katalog, predmetnica, zbirke u knjižnici.

Obrazovna postignuća: samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, načine pretraživanja i  izvore informacija za rješavanje problemsko-istraživačkih zadaća.

 

 

7. razred

 

1. Tema : Časopisi na različitim medijima

 

Ključni pojmovi :  tiskani i elektronički časopis, autorstvo, citat.

Obrazovna postignuća: izabrati i uporabiti podatke iz različitih časopisa pri oblikovanju informacija; znati citirati, pronaći citat i uporabiti ga; usvojiti citiranje literature pri izradi referata ili zadaća istraživačkog tipa; razumjeti  važnost i svrhu pravilnog citiranja literature u tijeku pisanja samostalnog rada; usvojiti pojam autorstva (poštivati intelektualno vlasništvo u uporabi i kreiranju informacija)

 

2. Tema: On-line katalozi

 

Ključni pojmovi: e-katalog ili on-line katalog.

Obrazovna postignuća: pretraživati fondove knjižnica putem e-kataloga; znati pronaći odgovor na pitanje ima li određena knjižnica neku jedinicu knjižnicne građe,  koliko ih ima i koji im je trenutačni status; samostalno uočiti koje knjige nekog autora ima  knjižnica; pretraživati pomoću UDK oznake i pomoću predmetnice; prepoznati školsku knjižnicu kao dio globalne informacijske mreže te vrijednost kvalitetne informacije u svakodnevnom životu.

 

 

 

8. razred

 

1. Tema: Sustav i uloga pojedinih vrsta knjižnica

 

Ključni pojmovi: Nacionalna i sveucilišna knjižnica, narodna, specijalna i školska knjižnica; on-line katalog i on-line informacija

Obrazovna postignuća: razumjeti sustav i poslovanje pojedinih vrsta knjižnica u RH i u svijetu; znati samostalno pretraživati fondove knjižnica e-katalogom radi pronalaženja jedinica knjižne građe ili izvora informacija za samostalnu izradu  učenickog rada.

 

2. Tema: Uporaba stečenih znanja

 

Ključni pojmovi: znanje, informacija, cjeloživotno učenje.

Obrazovna postignuća: usustaviti stečeno znanje u međupredmetnom povezivanju knjižnično-informacijskih znanja s drugim predmetima; čitati s razumijevanjem i prepričavati vlastitim riječima; raditi bilješke i pisati sažetak; primijeniti stečena znanja i vještine u svrhu  cjeloživotnog učenja.

 

 

 

Realizacija sadržaja programa čitalačke pismenosti i knjižnicno-informacijskog područja školske knjižnice

 

Broj i redoslijed tema ne predstavljaju  broj nastavnih sati. Za neku će temu biti potrebno više sati, a više se tema može obraditi u jednom satu. Redoslijed tema ne upućuje na strogi redoslijed obrade. Uključuju se teme koje se mogu ostvariti s obzirom na sposobnosti i znanja učenika te na uvjete rada. Teme treba ostvarivati na načine koji aktivno uključuju učenike, potiču njihovu znatiželju i kreativnost. Sadržaji program se mogu izvoditi u školskoj knjižnici, informatickoj učionici, razredu, višenamjenskom ili nekom drugom prostoru u školi ili izvan nje.

 

Važno je napomenuti da programske odrednice nisu nešto što se uči u jednom razredu pa je time učenje završeno, nego se znanja, vještine i sposobnosti njihove primjene trajno utvrđuju i proširuju na različitim stupnjevima obrazovanja (horizontalno i vertikalno), u razlicčtim područjima i sadržajima.

 

Budući da školska knjižnica sve uspješnije usklađuje svoje zadaće i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, teme iz programa se mogu ostvariti korelacijom s bilo kojim područjem iz školskog programa, jer svaki sadržaj može biti podloga za ostvarenje ciljeva i zadaća čitalačkog i informacijskog opismenjivanja.

 

Tako, npr. tema Povijest pisma i knjige u 5. razredu omogućuje korelaciju nastave povijesti, zemljopisa, hrvatskoga jezika, likovne kulture i tehničke kulture ..., a i ostvarenje svih zadaća poticanja čitanja i knjižnično-informacijskog područja: uporabu časopisa, referentne zbirke, poznavanje signature, snalaženje u katalozima, poznavanje gradske/narodne knjižnice, isticanje ključnih riječi i njihova uporaba itd..

 

U svim aktivnostima nužna je kreativna suradnja, timski rad učitelja i svih stručnih suradnika, među kojima je i školski knjižničar, te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo međupredmetnim suodnosom, usporedbom sadržaja, ukazivanjem na sličnosti i razlike unutar određenog područja znanja može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.


Preuzeto


 


Edukacija ucenika u knjižnici, u školskoj 2016./2017. godini             26.6. 2017.

 

Tema

Vrijeme

Razred

Suradnik

Knjižnica-mjesto poticanja citalacke i informacijske pismenosti

25. 10. 2016., 2. sat

28. 10. 2016., 1. sat

28. 10. 2016., 2. sat

11. 11. 2016., 1. sat

1. c

1. NV

2. NV

1. d

Danijela Zornada Cvek

Marijana Valic

Sandra Labinac Bilic

Denis Mikatovic

Jednostavni književni oblici

 

 

 

Djecji casopisi

 

 

 

Put od autora do citatelja, enciklopedije

13. 9. 2016., 4. sat

19. 9. 2016., 4. sat

5. 6. 2017., 2. sat

3. d

3. c

Ivana Pecina

Klaudija Kovacic

Ljubica Goricanec

Referentna zbirka

 

Književno-komunikacijsko-informacijska kultura  

8. 12. 2016., 1. i 2. sat

27. 3. 2017., 3. sat

4. c

4. d

Marija Selar

Davorka Škarica

Organizacija i poslovanje školske knjižnice

15.3. 2017., 5. sat

5. e

Snježna Sumic

Samostalno pronalaženje informacija

Predmetnica  -put do informacije

 

 

 

On-line katalozi

23. 9. 2016., 5. sat

7. e

Snježana Sumic

Sustav i uloga pojedinih knjižnica

 

 

 

Uporaba stecenih znanja-referat-esej

14. 9. 2016., 5. sat

8. d

Stjepana Cumigaš Krivacic

 

Edukatorica: Vahida Halaba